U Višegradu je večeras promovisana monografija Porodice potomaka Marka Pecikoze iz Višegrada, čije je autor Rade Pecikoza koji je obradio sedam koljena ovog prezimena.
Pecikoza je rekao da je opsežnim istraživanjem došao do zaključka da se prezime koje nosi prvi put pominje 1516. godine na obroncima južnog dijela Zlatibora, ali su istorijski događaji i ratovi doveli do seoba, te su tako raseljavani od Budimpešte do Pakraca.
On je naveo da su poslije rata između Austrije i Turske sa starog ognjišta protjerane i preostale Pecikoze sa južnog dijela Zlatibora, iz Bele Reke, koji su raseljeni u Rudo, Čajniče i Višegrad.
Pecikoza je naglasio da su Srbi u Rudom, a u Čajniču Muslimani, pojašnjavajući da je Mićo Pecikoza primio islam i da svi koji nose to prezime, a muslimanske su vjeroispovijesti, žive u tom mjestu, kao i u Sarajevu, Bijelom Polju i Priboju, i da potiču od njega.
„Druga grana raseljenih Pecikoza je u Višegradu, a prvi koji je tu došao u 18. vijeku bili su Marko i njegova četiri brata“, napomenuo je Pecikoza.
Profesor emeritus Momčilo Sakan rekao je da se na Balkanu veoma malo piše o porodicama.
„Nama se u posljednje vrijeme nameće neka nova filozofija razbijanja porodica i stvaranja novih vrijednosti, a mi znamo da se svaka nauka, kada se nađe u krizi, obraća filozofiji, tako se i u društvu treba obraćati svojim korijenima“, naglasio je Sakan.
SRNA
