Svečanom akademijom u Domu kulture u Višegradu je otvorena 46. „Višegradska staza“, kulturna manifestacija posvećena nobelovcu Ivi Andriću koji je svojim djelima ovaj grad vječno ucrtao na mapu svijeta.
Kulturnu manifestaciju otvorila je u ime Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske Milica Kotur, koja je istakla da je „Višegradska staza“ jedna od najstarijih i najznačajnijih kulturnih manifestacija u Republici Srpskoj.
Koturova je rekla da je to s razlogom jer je i sjećanje, ali i ukazuje na veličinu našeg jedinog nobelovca koji je prve velike korake napravio baš u Višegradu i vraćao mu se u razmišljanjima.
„On je i sada tu, a naša obaveza je da mu se i na ovaj način odužimo za veliko nasljeđe koje nam je ostavio“, rekla je Koturova.
Besjedu o Andriću govorio je univerzitetski profesor Predrag Petrović koji je istakao da je Andrićevo djelo duboko ukorijenjeno u tradiciji narodne književnosti koju je zabilježio Vuk Karadžić kao i epskim vizijam i tragičnim spoznajma pjesnika kakav je Njegoš.
„Zato je i osobena mudrost Andrićevog pripovedanja na poetičkom i etičkom tragu ovih autora kojima je on, kao što to dobro znamo, posvetio svoje blistave eseje. To je mudrost koja proističe iz saznanja o svetu koji je pun opasnosti, razočaranja, nepredviđenih i očekivanih nesreća“, rekao je Petrović.
Ali, dodao je on, suočavajući se sa neminovnošću zla, prijetnji i iskušenja, mudrost Andrićevog pripovijedanja pronalazi i upućuje na hrabrost i dostojanstvo u podnošenju istrijskih i društvenih nedaća, u čuvanju individualnih i nacionalnih ubjeđenja kao i u afirmaciji onih graditeljskih pregnuća umnih i duševnih ljudi zbog kojih je zemlja ljepša a naši životi lakši i bolji.
„To je mudrost koja prožima cjelinu njegovog opusa, obeleženog proporcijama i harmonijom, sposobnošću da se spozna lice i naličje svakog fenomena, da se razana istina od privida. To je ona mudorst čiji je vrhunski izraz spoznaja da je život neshvatljivo čudo, jer se neprestano torši i osipa a ipak traje i stoji čvrsto kao na Drini ćuprija“, istakao je profesor Petrović.
Načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević je u obraćanju prisutnima istakao da Andrić ostaje i opstaje, da je u svojim djelima uspostavio jedinstvo misli, osjećanja, sudbina i vremena.
„To je planetarno pokazao na jedinstven i neponovljiv način. Ukoričena vrijednost najvećeg srpskog i jednog od najznačajnijih evropskih pisaca živi u sokacima, stazama, ulicama, trgovima. Tako je i u Višegradu u kojem je Andrić proveo djetinjstvo. Svojim djelima vječno ga je ucrtao na mapu svijeta“, istakao je Đurević.
On je naveo da su se Višegrađani trudili da se bar na skroman način oduže „svojoj“ i svjetskoj književnoj veličini.
Član Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Banjaluke Milenko Jevđević je na svečanoj akademiji dodijelilo nagrade za najbolji krasnopis učesnicama Srednjoškolskog centra „Ivo Andrić“ Emiliji Šupić i Anđelini Poljčić, kao i profesorici srpskog jezika i književnosti Dijani Inđić Milošević, koje su učestvovale na konkursu „Moja olovka piše ćirilicom“.
U umjetničkom dijelu programa glumac Tihomir Stanić govorio je „Baladu o Stojkovićima“ Ljubomira Simovića, dok je glumica Vesna Stanković izvela pozorišni komad „Milunka Savić“.
U muzičkom dijelu programa nastupio je muzički bend „One tri“ i učenice višegradske osnovne škole Mirna Karabatak i Božana Mirković.
Na svečanoj akademiji predsjednik Društva bibliotekara Ljiljana Knežević uručila je nagradu „Đorđe Pejanović“.
Nagradu za najbolju biblioteku dobila je Narodna biblioteka „Branko Čučak“ sa Han Pijeska, za najboljeg bibliotekara proglašena je Miljana Macan, za najboljeg menadžera u bibliotekarstvu Snežana Miljković, a najbolji školski bibliotekar je Branka Kovačević.
Himnu Republike Srpske i „Bože pravde“ otpjevale su članice muzičkog benda „One tri“.
„Višegradska staza“ biće zatvorena danas, a program završnog dana biće upotpunjen pozorišnom predstavom, te izložbom slika i promocijom knjiga.
Manifestacija „Višegradska staza“ posvećena je nobelovcu Ivi Andriću, a organizatori su opština Višegrad, Kulturni centar „Ivo Andrić“, „Prosvjeta“ iz Višegrada i Andrićgrad.
SRNA
