Odlikovanja za sjećanja na žrtve Starog Broda i Miloševića

12.01.2020.

Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom danas je u Andrićgradu dodijelio odlikovanja zaslužnim pojedincima za očuvanje sjećanja na žrtve Starog Broda i Miloševića.

Orden Svetog Save drugog reda dodijeljen je Spasoju Albijaniću i Orden Despota Stefana Lazarevića Miodragu Davidoviću Daki, koji su finansirali izgradnju spomen-muzeja u Starom Brodu.

Ordenom Despota Stefana Lazarevića odlikovan je arhitekta muzeja Novica Motika, Ordenom kralja Milutina sveštenik Dragan Vukotić, a Ordenom Svetog Save prvog stepena sveštenik Stevan Gagić iz Arizone, koji je finansirao izgradnju Crkve Svetih mučenika jasenovačkih u Sokolovićima kod Rudog.

U obraćanju prisutnima mitropolit Hrizostom je podsjetio na veliki zločin nad srpskim narodom u Starom Brodu na Drini, koji se dogodio 1942. godine, te istakao kako je sve ovo što je do sada učinjeno veliki djelo.

Mitropolit je naglasio da u Starom Brodu nije bila samo namjera da se pobije narod, nego da se zaboravi i izbriše sjećanje da je postojao.

„To je bila uloga i namjera ustaša, narod da izbriše, ne samo 1942. godine, već i 1915, 1916. godine. Mnogi od vas znaju, a mnogi i ne, da je prvi zločin protiv Srba Istočne Bosne, Podrinja učinjen stvaranjem prvog masovnog logora u Doboju, samo za Srbe Istočne Bosne i to samo za muškarce“, podsjetio je mitropolit.

Logor u Doboju, dodao je, bio je za istrebljenje Srba muškaraca, genocid, „ubijanje gena, jer se gen ubija u muškarcu, u muškom potomku“.

„To je počelo 1915. godine i nastavljeno u Drugom svjetskom ratu kroz druge masovne logore, ali i masovna istrebljenja koja su se desila 1942. godine u Istočnoj Bosni, odnosno od Sarajevsko-romanijske regije do Podrinja“, naveo je mitropolit Hrizostom.

Mitropolit Hrizostom je naglasio da se 1944. godine dešavaju velike ofanzive Handžar divizije koja je po drugi put očistila ove prostore da bi odvojila Srbe u Bosni od Srba u Srbiji.

„To je dugo planirana zločinačka politika dijeljenja i razdijeljivanja Srba na Drini. I dan danas se to dešava, ali je drugi politički način. Pokušava se razvojiti srpstvo i srpski narod upravo kroz Drinu, a mi tu Drinu uvijek premoštavamo i umno i fizički. Ovaj spomen-muzej u Starom Brodu biće jaka poveznica“, rekao je mitropolit Hrizostom.

Spasoje Albijanić je rekao da, kada su riješili da sagrade Spomen-muzej u Starom Brodu, mjestu srpskog stradanja, nisu ni pomišljali da će jednog dana ovako biti počastvovani.

„Blagodat Božija pala je na nas da u ime srpskog roda podignemo ovu svetinju koja iz zaborava i dugogodišnjeg ćutanja vaskrsava više od 6.000 mučenika koji su postradali zato što su roda srpskog“, istakao je Albijanić.

On je dodao da je najveći spomenik nerukotvoreni spomenik pamćenja i sjećanja koji se diže do neba.

Arhitekta Novica Motika rekao je da je ovo veliki dan, jer je Stari Brod mjesto najvećeg stratišta.

„Za mene je najveća čast što sam dio svega i za mene je ovo najveće djelo koje će mi se ikada dogoditi. Ovo priznanje predstavlja obavezu za sutra i najveći blagoslov koji sam mogao dobiti“, istakao je Motika.

Besjedu o značaju Starog Broda govorio je profesor Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta „Sveti Vasilije Ostroški“ Darko Đogo koji je naveo da su Sebastijski mučenici stradali za vjeru Hristovu tako su i starobrodski mučenici.

„Po čemu ćemo znati da je Pravoslavna crkva jedina spasiteljska, pogledajte njene mučenike. Živimo 2000 godina i nema dana da nema mučenika i nema mučenika da nije u kalendaru. Otuda se polako taj krik i bol starobrodskih mučenika uobličavao“, rekao je Đogo.

Tokom svečanosti prikazan je film o stradanju Srba u Starom Brodu.

SRNA