Direktor Andrićevog instituta Emir Kusturica danas je u Andrićgradu otvorio izložbu „Andrić i Višegrad: od prvih koraka do nezaborava“, povodom obilježavanja pola vijeka od smrti srpskog nobelovca.
Kusturica je rekao da je izložba prva akcija koja je održana uz njegov blagoslov i uz inicijativu koja je potekla direktno iz krugova koji će da naslijede Andrićev institut.
„Ovdje se govori o Ivi Andriću i njegovom životu, vjerovatno razmišljajući o tome kako je desetogodišnji dječak gledao kroz taj prozor i čudio se tom mostu. Vjerovatno nije ni slutio da će jednog dana da se vrati tu“, istakao je Kusturica.
On je naglasio da Andrić stoji rame uz rame sa najvećim svjetskim piscima i da su u vrijeme Drugog svjetskog rata stvorena najveća djela srpske književnosti.
„Uz sam kraj rata 1945. godine napisao je najveća djela koja ostaju kao naš legitimitet jer mi drugih legitimacija nemamo“, dodao je Kusturica.
Prema njegovim riječima, ideja Ive Andrića ostaje živa zahavljujući, između ostalog, i ovom institutu.
„Srećan sam jer ima nova generacija koja će da nastavi rad i unaprijedi sve ono što smo mi uradili u poslednjih 11 godina i što je nastalo upravo iz potrebe da se Ivo Andrić ne zaboravi“, poručio je Kusturica.
Autori izložbe su Gordana Stančić, Slavko Garića, Gorica Ćećez i Željka Ostojić.
Stančićeva je rekla da je ideja za izložbu nastala prije nekoliko godina, a pri organizaciji izložbe korišteni su različiti arhivski izvori, muzejske kolekcije i privatne zbirke.
„Inspiraciju za izložbu pronašli smo u djelu našeg nobelovca Andrića. Izložba se bavi Andrićevim životom u Višegradu i njegovim vezama sa ovom opštinom“, dodala je Stančićeva.
Prema njenim riječima, proces selekcije materijala bio je detaljan i sveobuhvatan kako bi se publici pružili što potpunija slika o vezi Andrića i Višegrada.
Ona je naglasila da se postavka sastoji iz nekoliko cjelina.
„Prva je posvećena njegovom djetinjstvu i školovanju, zatim period njegovog kasnijeg stvaralaštva, a poseban dio izložbe odnosi se na Andrićeve refleksije o Višegradu i mostu na Drini“, pojasnila je Stančićeva.
Jedan od ključnih saradnika na realizaciji izložbe je Divna Vasić, profesor srpske književnosti u penziji i dugogodišnji proučavalac Andrićevog lika i djela, koja je rekla da dokumentarna građa, koja je dio postavke, hronološki prati čvrste, duboke i jake veze Andrića i Višegrada.
„Višegrad je Andrićev prvi grad. Ne samo grad njegovog djetinjstva i rane mladosti, nego grad koji je smatrao svojim domom i zavičajem. Da nije bilo Višegrada, ne bi bilo ni romana ‘Na Drini ćuprija’, ni mnogobrojnih pripovjedaka sa višegradskom tematikom“, navela je Vasićeva.
Ona je napomenula da veze Andrića i Višegrada nikad nisu prekidane, te dodala da se ovaj pisac Višegradu odužio besmrtnim književnim djelom i zlatnim slovima ga upisao u mapu svjetske književnosti.
Srpski nobelovac Ivo Andrić preminuo je 13. marta 1975. godine u Beogradu.
SRNA
