Broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici u Višegradu je u porastu jer su se ljudi osmjelili da ga prijavljuju, u čemu ogromnu ulogu igra nevladin sektor koji je podigao svijesti o ovoj problematici i skidanju stigme sa žrtava, ali i mediji, izjavio je Srni Dejan Savić iz višegradskog Centra za socijalni rad.
Prema njegovim riječima, od 2011. godine se intenzivno govori o nasilju, a nakon što je opština Višegrad potpisala protokol o saradnji između svih relevantnih institucija, svi nadležni dodatno su se obavezali da u svom krugu djelovanja blagovremeno postupe kada se nasilje dogodi ili prijavi.
Savić je pojasnio da je uloga Centra za socijalni rad da, po saznanju, odmah prijavi bilo koji vid nasilja i da pruži žrtvi psihosocijalnu pomoć i upozna je o njenim pravima.
„Na osnovu Zakona o socijalnoj zaštiti, možemo da djelujemo tako što ćemo da pružimo i finansijsku pomoć, da budemo posrednik pri smještaju osobe u sigurnu kuću, sarađujemo sa MUP-om i drugim faktorima u sistemu zaštite žrtve“, naveo je Savić.
On je istakao da u praksi, najčešće žrtva nasilje prijavi ili Centru za socijalni rad ili policiji.
„Obaveza radnika Centra za socijalni rad je da prisustvuju davanju izjave žrtve, nakon čega mi pravimo procjenu rizika u odnosu na počinioca nasilja. Obavezni smo obaviti razgovore i sa žrtvom nasilja i sa počiniocem. Ukoliko postoje elementi nasilja, obavještava se dežurni tužilac, a dalje rješava sud“, rekao je Savić.
On je naglasio da je u slučajevima nasilja u porodici neophodno da se djeluje po hitnom postupku i izriču određene mjere u skladu sa Zakonom o zaštiti nasilja u porodici. „To su mjere udaljenja lica iz stana počinioca i zabrane prilaska žrtvi“, naveo je Savić.
IZVRŠITELJ NASILJE MINIMIZIRA, LIJEČENJE OD TRAUME DUGOTRAJAN PROCES
Specijalista psihijatar Ljubiša Škipina izjavio je Srni da su posljedice koje izaziva nasilje u porodici mnogobrojne – fizičke koje nekada mogu da dovedu i do trajnog invaliditeta, ali i psihičke koje traju duže i izazivaju kod žrtava razne vrste problema.
„Obično su u pitanju akutne psihičke traume koje su prolazne, a veće posljedice ostavljaju hronične traume, tako da se ovaj problem može smatrati kao vrsta postraumatskog stresnog poremećaja, pa zahtijeva dugotrajnije liječenje jer ostavlja posljedice na normalno funkcionisanje u dužem periodu“, naveo je Škipina.
On je naglasio da su uzroci nasilja mnogobrojni.
„Može da se poveže sa djetinjstvom nasilinika i žrtve ako su tokom odrastanja bili žrtve nasilja ili su ga gledali, tako da su traume ostale i u odraslom dobu. Žrtve nasilja, najčešće se ne javljaju na vrijeme i službe koje se bave rješavanjem problema kasno saznaju za detalje kako funkcioniše koja porodica i šta se sve u njoj dešava“, pojasnio je Škipina.
On je rekao da se Centar za mentalno zdravlje susreće sa posljedicama uglavnom kada se problem već dogodio i kada je žrtva već doživjela brojne psihičke ili fizičke traume, dok sa druge strane, izvršitelj nasilja minimizira svoj postupak, odobrava ga i ne smatra ga većim prekršajem.
Škipina je poručio da su jedina mogućnost za preventivno djelovanje predavanja i mediji kako bi se skrenula pažnja da osobe koje doživljaju takvu vrstu problema, što prije potraže pomoć.
ZLOSTAVLJANJA SE NAJČEŠĆE DOGAĐAJU U PERIODIMA ZABRANE PRILASKA ŽRTVI
Bosa Miletić iz Udruženja žena „Most“, koje se 25 godina bavi ovom problematikom, rekla je Srni da su dugo radili na izmjenama lokalnih politika koje je Višegrad izuzetno dobro prihvatio i nasilje je u toj lokalnoj zajednici prepoznato kao društveni problem.
Ona je navela da je načelnik Višegrada Mladen Đurević potpisao protokol sa svim subjektima zaštite, a opština je proglasila i nultu toleranciju na nasilje, što je izuzetno važno.
„Ono što treba naglasiti je da je protokol potpisan sa vrtićima, školama, sudstvom, policijom, Centrom za socijalni rad, Domom zdravlja, te `Mostom` kao organizacijom koja se niz godina bavi ovom problemom, tako da smo svi preuzeli obavezu iz svoje nadležnosti…Bitno je što su i vaspitno-obrazovne ustanove uključene u protokol radi prevencije – da se djeci od vrtića počne pričati da nasilje nije dobro, kako bi oni izrastali u zdrave ljude“, poručila je Miletićeva.
Ona kaže da sudski procesi u prosjeku traju oko dvije godine, da je to loše jer žene često odustaju i povlače svoje izjave, ali da se nada da će to biti unaprijeđeno.
„Imamo multidisciplinarni tim, razmjenjujemo iskustva i gledamo kako ćemo to unaprijediti. Prioritet je žena žrtva nasilja i gledamo kako da je ojačamo. Bitno nam je da u lancu zaštite svi predstavnici institucija budu senzibilni. Obično je to prva policija. Važno je da policajac žrtvu upozna koja su njena prava, ali ne samo da ih iščita, njoj se često mora ponoviti kako bi znala šta može sve koristiti od podrške“, rekla je Miletićeva.
Prema njenim riječima, kroz dugogodišnju praksu vidjelo se da se najveća zloostavljanja dešavaju u periodu kada su zabrane prilaska, jer zloostavljači ne mogu shvatiti da ne mogu prići, kako oni kažu, svojoj ženi, svom djetetu, nego onda kada mu to neki organ odredi i oni tada „podivljaju“.
„Mi smo za to da se i sa nasilnicima radi. Mediji malo izvještavaju o ovom problemu, ne govori se često o tome. Kad vi nešto stalno ponavljate i govorite da je to društveni problem i da ne treba niko da ćuti na to, ljudima to uđe u uho i onda će to oni i prihvatiti. Žalosno je da je u 21. vijeku još uvijek sramota da neko kaže da trpi nasilje i da se to krije. Treba više da se govori o tome, da se kaže da je anonimna prijava nasilja, da se ljudi edukuju, da se podiže svijest o tom društvenom problemu“, poručila je Miletićeva.
Policijskoj stanici u Višegradu prošle godine prijavljeno je 10 slučajeva nasilja u porodici, 2021. i 2020. po devet, dok je u 2019. godini evidentirano sedam.
Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, koji je u Republici Srpskoj na snazi od 2020. godine, obaveza lokalnih zajednica je da sa svim relevantnim subjektima koji pružaju zaštitu, pomoć i podršku potpišu Protokol o postupanju i saradnji subjekata nadležnih za zaštitu žrtava nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja.
Opština Višegrad ovaj protokol potpisala je u maju 2022. godine.
SRNA
