Đurević: Srpsko stradanje u Starom Brodu bolna rana i najvažnija istorijska lekcija

25.05.2024.

Sjećanje na Stari Brod i sva srpska stratišta za Srbe predstavlja najveću, bolnu ranu, ali i najvažniju istorijsku lekciju koju je dužan da uči, pamti i prenosi na buduće generacije, istakao je danas načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević.

Đurević je istakao da se sjećanjem na ove zločine pokazuje da su takve žrtve vrijedne dostojanstvenog pominjanja i vječnog pamćenja strahovitog stradanja.

„Moramo da sačuvamo i život Republike Srpske, a naš najveći interes je da sačuvamo mir i da nam se više nikad ne ponove stradanja, poput ovog u Starom Brodu“, poručio je Đurević.

On je istakao da je moralna i civilizacijska obaveza sjećati se strašnog zločina u Starom Brodu prije 82 godine kako se tako nešto nikada više nikome ne bi ponovilo.

Sveštenik Savo Trivković rekao je da je Stari Brod postao Nojev brod za sve one koji su sa tog mjesta prinijeli Gospodu mučeničke duše.

„Kako teorije padaju sa ideologijom tako je iz komunističko-marksističkog mraka vaskrsnuo život i sjećanje na Hristove starobrodske mučenike. Punoća i savršenstvo se ispunjava na jedan apsurdan način, kroz odricanje od svega onoga što čovjek jeste i što ima“, istakao je sveštenik Trivković.

Sveštenik je naglasio da je srpski narod pored kulture sjećanja dužan da svojim životom svjedoči o prošlosti, dostojno da živi sadašnjost i eshatološki spozna budućnost.

U Starom Brodu kod Višegrada danas obilježene su 82 godine od stradanja više od 6.000 Srba Sarajevsko-romanijske i Podrinjske regije, koje su ubile ustaše predvođene Jurom Francetićem.

Obilježavanju su prisustvovali i izalasnik predsjednika Republike Srpske i srpskog člana predsjedništva Boško Tomić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Danijel Egić, načelnici opština Sokolac i Novo Goražde, Milovan Bjelica i Mila Petković, istoričar Miloš Ković, predstavnici boračkih organizacija Gornjodrinske regije.

Tokom ustaške ofanzive mučki je ubijeno više od 6.000 Srba sa područja Sarajeva, Sokoca, Olova, Kladnja, Rogatice, Han Pijeska i Višegrada, koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji. Jedan broj ljudi se utopio u rijeci Drini, bježeći od ustaša.

Najmasovnije ubijanje je izvršeno 22. marta 1942. godine, ali su ubijanja trajala i do početka maja 1942. godine.

U Starom Brodu je u osveštan Spomen-muzej starobrodskim žrtvama u okviru obilježavanja 77 godina od stradanja više od 6.000 Srba Sarajevsko-romanijske regije.

U Spomen-muzeju postavljeno je 27 skulptura sa 39 likova, koje simbolizuju zbijeg i ulazak srpskih majki sa djecom u naručju u nabujalu Drinu.

Spomen-muzej osveštao je Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom sa sveštenstvom. Spomen-muzej je uradio arhitekta Novica Motika iz Zvornika, a izgradnju su finansirali Miodrag Davidović i Spasoje Albijanić.

SRNA