Obilježena krsna slava manastira Dobrun

28.08.2024.

Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom služio je Svetu arhijerejsku liturgiju u manastiru Dobrun povodom krsne slave tog manastira Uspenja Presvete Bogorodice – Velika Gospojina.

Mitropolit je u jutrošnjoj besjedi rekao da SPC najviše poštujeu Bogorodicu poslije Gospoda Isusa Hrista, jer je ona najdostojnija da joj se obraća kao spasiocu.

„Ona moli za ovaj svijet, za sve koji vjeruju, koji stradaju kao što je ona stradala i koji u ovom svijetu biju duhovnu bitku, da pobijede silu zla i da budu spaseni. Hrišćani treba da postignu svetost života, ako to ne postignu sve smo izgubili. Zato je važno da iz primjera Presvete Bogorodice učimo lekciju kako treba živjeti, vjerovati, a najvažnije je da znamo trpiti, jer u ovom vrememnu je strpljen-spasen“, poručio je mitropolit.

Mitropolit je naglasio da je manastir Dobrun velika svetinja u višegradskom kraju koju treba čuvati i poštovati.

Načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević rekao je da je danas veliki praznik koji proslavljamo – Uspenje Presvete Bogorodice, slava manastira Dobrun.

„Ovo je prilika da se okupimo oko naših svetinja, pošaljemo poruku mira i da se pomolimo za zdravlje svih nas“, poručio je Đurević.

Manastir je nastao za vrijeme vladavine cara Dušana, a osnovao ga je župan Pribil. Na sjevernom zidu priprate i danas se nalaze sačuvani portreti kralja Dušana, žene Jelene i sina Uroša iz 1343. godine. Župan Pribil je pored županskog dvora u tvrđavi između 1340. i 1343. godine sagradio i manastir.

Manastir Dobrun je pao pod Turke 1462. godine, u 16. vijeku ga obnavljaju monasi, Turci ga ponovo ruše krajem 17. vijeka, gdje su se monasi razbježali po starim isposnicama. Tokom Prvog svjetskog rata manastir je ponovo stradao. Sa obnavljanjem se počelo 1921. godine.
Godine 1994. nakon 250 godina, odlukom mitropolita dabrobosanskog Nikolaja manastir je ponovo naseljen monasima.

Obilježavanjem 200 godina od podizanja Prvog srpskog ustanka, 2004. godine, manastirskom kompleksu su dodati novi objekti. Među tim objektima nalazi se i Karađorđev konak u kome je, na prvom spratu smješten Muzej Prvog srpskog ustanka, dok se na drugom spratu nalazi muzej dabrobosanskih mitropolita u kome je prikazan istorijat ove mitropolije.

SRNA