Andrićeva „Jelena, žena koje nema“ prevedeno na esperanto

U Narodnoj biblioteci „Ivo Andrić“ u Višegradu predstavljena je d‌jelatnost Udruženja esperantista Srbije, koje je objavilo više izdanja d‌jela nobelovca Ive Andrića na esperanto jeziku, među kojima je i pripovijetka „Jelena, žena koje nema“.

Bibliotekar Miljana Pecikoza rekla je da je za višegradsku biblioteku značajno obogaćivanje knjižnog fonda, posebno izdanjima Andrićevih d‌jela prevedenih na strane jezike.

„Ti prevodi dio su stalne postavke u biblioteci u okviru Zavičajnog od‌jeljenja, a od danas smo bogatiji za dva nova prevoda“, istakla je Pecikoza.

Prevodilac i esperantista Zlatoje Martinov rekao je da je prevođenje pripovijetke „Jelena, žena koje nema“ trajalo gotovo godinu dana.

„Za razliku od nekih drugih Andrićevih d‌jela, ova pripovijetka sadrži manje arhaizama, pa je bila nešto lakša za prevođenje. U svijetu postoje esperantisti u više od 120 zemalja, tako da publikovanje Andrića na esperanto jeziku predstavlja značajan doprinos srpskoj književnosti“, naveo je Martinov.

Predavanju su prisustvovali i učesnici 77. Kongresa Međunarodne fondacije željezničara esperantista, koji se od 23. do 30. maja održava u Beogradu i na Mokroj Gori.

Andrićeva d‌jela do sada su prevedena na 47 svjetskih jezika, a Zavičajno od‌jeljenje Narodne biblioteke „Ivo Andrić“ u Višegradu raspolaže sa 29 prevoda njegovih knjiga.

Esperanto je međunarodni planski jezik, koji je 1887. godine osmislio poljski ljekar Ludvig Lejzer Zamenhof radi prevazilaženja jezičkih barijera i lakše komunikacije među narodima.