Srednjoškolci obilježili 44 godine od smrti Ive Andrića

13.03.2019.

Učenici i profesori Srednje škole „Ivo Andrić“ iz Višegrada položili su danas cvijeće na spomenik Ivi Andriću kraj višegradske ćuprije i u Andrićgradu, povodom 44 godine od smrti srpskog književnika i nobelovca Ive Andrića.

Profesor te škole Dijana Inđić Milošević rekla je da su ova obilježavanja značajna jer se na taj način čuva uspomena na Andrićeva djela, učenici se podstiču da ih čitaju, analiziraju, jer je Andrić najbolji pisac mentaliteta BiH i Višegrada i bosanskog čovjeka.

„Andrić je dolazio više puta u Višegrad i nakon dobijanja Nobelove nagrade. Određenu sumu novca poklonio je bosanskohercegovačkom bibliotekarstvu. Bio je rado viđen gost u Višegradu i višegradskoj gimnaziji“, navela je ona.

Učenik četvrtog razreda Nastasija Puhalo rekla je da na časovima srpskog jezika uče o Andriću i njegovim djelima.

„Ponosna sam što živim u Višegradu i što svaki dan imam priliku da pređem preko ćuprije i što mnogo znam o Andriću i njegovom djelu“, istakla je ona.

Veliki srpski književnik i nobelovac Ivo Andrić umro je na današnji dan prije 44 godine, a iza sebe je ostavio veliki književni opus. U Andrićevom životu smjenjivale su se književna i uspješna diplomatska faza.

Andrić, rođen u mjestu Dolac 9. oktobra 1892. godine, a preminuo u Beogradu 13. marta 1975, bio je srpski i jugoslovenski književnik i diplomata Kraljevine Jugoslavije.

Godine 1961. dobio je Nobelovu nagradu za književnost „za epsku snagu kojom je oblikovao teme i prikazao sudbine ljudi tokom istorije svoje zemlje“.

Andrić je u mladosti bio pripadnik naprednog pokreta Mlada Bosna i strastveni borac za oslobođenje južnoslovenskih naroda od Austrougarske monarhije.

U austrijskom Gracu diplomirao je i doktorirao, a vrijeme između dva svjetska rata proveo je u službi u konzulatima i poslanstvima Kraljevine Jugoslavije u Rimu, Bukureštu, Gracu, Parizu, Madridu, Briselu, Ženevi i Berlinu.

Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti. Njegova najpoznatija djela su „Na Drini ćuprija“, „Travnička hronika“, „Prokleta avlija“, „Gospođica“ i „Jelena, žena koje nema“, zatim niz uzbudljivih pripovjedaka, poetski zapisi…

U svojim djelima uglavnom se bavio opisivanjem života u Bosni za vrijeme otomanske vlasti.

SRNA